Ne čudi da je interpretacijski centar katedrale sv. Jakova, bisera Šibenika upisanog na UNESCO-v Popis svjetske baštine, ponio ime Civitas Sacra – Sveti grad.
Sintagma je to koja najbolje ilustrira povezanost zajednice šibenske srednjovjekovne komune koja je svojom vjerom i posvećenošću cilju iznjedrila veličanstvenu katedralu koju smo od njih baštinili. Ista ta zajednica sagradila je preko dvadeset sakralnih objekata koji danas svjedoče o duhovnom životu Šibenčana, bez obzira na to jesu li još uvijek u službi ili su prenamijenjeni. Posjet katedrali sv. Jakova nezaobilazan je dio razgleda grada svakog posjetitelja, a posebno duhovno iskustvo vjerniku i hodočasniku. Da biste bolje razumjeli tehnike gradnje, ali i povijest i život duhovne zajednice posjetite centar Civitas sacra, a šibenskim crkvama divite se u spontanoj ili organiziranoj šetnji gradom.
Crkva sv. Frane posvećena je kao Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića, Šibenčanina i prvog hrvatskog sveca. U sklopu samostana sv. Frane nalazi se i muzej koji vrijedi posjetiti jer se, među sakralnim blagom u prostoru koju ujedno prezentira sve ono što čuva samostanska knjižnica, čuvaju i Tavelićeve kožne sandale.

Crkva sv. Duha posvećena je kao kapela Trajnog euharistijskog klanjanja i otvorena je svim vjernicima 24 sata dnevno 7 dana u tjednu - za molitvu, no ne i za turističke posjete.
Šibenik je i dio hodočasničke rute Camino Hrvatska. Ruta pod nazivom Camino Šibenik duga je 108 kilometara, počinje u Marini, završava u Pirovcu, a točno na pola puta ruta dostiže svoj duhovni vrhunac u Šibeniku s katedralom sv. Jakova, sveca kojem je cijeli Camino posvećen.
Za pravoslavne vjernike tu su dvije crkve: Crkva Uspenije Bogomatere u povijesnoj jezgri koja je ujedno i saborna crkva Eparhije dalmatinske te crkva sv. Spasa na pravoslavnom groblju u gradskoj četvrti Varoš.


