
Sedra, stijena koja nastaje taloženjem u vodi otopljenog kalcijevog karbonata, u ovom se kraju često koristila kao građevinski materijal no danas je strogo zaštićena i zabranjeno je njeno odlamanje. Ipak, ovaj prirodni fenomen Nacionalnog parka Krka i dalje živi i raste u samom srcu Šibenika. Osim što predstavlja atrakciju ujedno je i pokazatelj čistoće okoliša jer sedra može rasti samo u strogo specifičnim uvjetima iz nezagađene vode. Uz alge i bakterije, vodene mahovine su od izuzetne važnosti za sedru, a od vrste mahovine ovisi i sam izgled sedre. S vremenom je fontana dobila još stanara - crvenouhe i žutouhe kornjače (lat. Trachemys scripta) te slatkovodne ribe, među kojima prednjači zlatna ribica (lat. Carassius auratus). Neke od njih nekadašnji su kućni ljubimci koje njihovi vlasnici nisu više mogli držati u akvarijima, a ne smiju se kao invazivne vrste puštati u prirodu. Tako je fontana postala i svojevrsni azil za životinje.