Ovo moderno zdanje jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, rođenog Šibenčanina Ivana Vitića svojom je metalno-staklenom konstrukcijom skladno sjelo na ostatke srednjovjekovnih zidina s kojih one koje ulaze u povijesnu jezgru budno motri kip sv. Mihovila, zaštitnika grada. Zgrada je prvotno sagrađena kao Dom JNA, no zbog ratnih zbivanja 1990-ih izgubila je dotadašnju funkciju i godinama zjapila prazna, za dlaku izbjegavši sudbinu udomljavanja kakve banke ili trgovačkog centra. Milivoj Zenić, tadašnji ravnatelj Gradske knjižnice, 2005. godine napravio je čudo vrativši knjižnicu s neadekvatne lokacije Plavog nebodera na Baldekinu u sam centar grada učinivši ovo mjesto istinskim kulturnim srcem grada kojim se svakodnevno koriste sve generacije. Sve je ponovno sjelo na svoje mjesto jer se prije Doma JNA na istom mjestu nalazila neorenesansna zgrada Narodne slavjanske čitaonice, prethodnika Gradske knjižnice.
Knjižnica nosi ime Jurja Šižgorića, šibenskog humanističkog pjesnika iz 15. stoljeća koji je opjevao značajne događaje iz šibenske prošlosti, a poznat je kao autor najstarije hrvatske tiskane pjesničke knjige iz 1477. godine. Pisao je na latinskom jeziku u duhu svoga vremena, no imao je snažan senzibilitet za rodni kraj detaljno ga opisujući i veličajući u svojim stihovima i sakupljajući narodne poslovice.
Ako ste u Šibeniku i imate potrebu koristiti se uslugama knjižnice – postoje dvije mogućnosti: jednodnevna članska iskaznica koju možete obnoviti onoliko dana zaredom koliko vam je potrebno ili, u slučaju da ostajete nešto duže, tromjesečna iskaznica.
Zgrada Knjižnice trenutno prolazi kroz energetsku obnovu, tako da gore navedene usluge možete koristiti na privremenim lokacijama na kojima su smješteni odjeli:
Narodni odjel – Ulica don Krste Stošića 1
Dječji i AV odjel – Ulica Fausta Vrančića 3
Znanstveni odjel – Ulica Velimira Škorpika 6 (Inovacijski centar iNavis)
