Prijelaz preko rijeke Krke kod Brljana bio je dio mreže rimskih putova, a povijesne pretpostavke upućuju na to da je ovim pravcem prošao i car Trajan tijekom pohoda na Dačane. U neposrednoj blizini vidikovca nalaze se ostaci Burnuma, rimskog vojnog logora i naselja, dok se s lijeve obale, u Puljanima, vide tragovi prapovijesne gradine koja je bila središte liburnske zajednice Burnistae. Ovaj prostor stoljećima je služio kao granica i točka nadzora nad kretanjima u kanjonu.

S vidikovca se promatra submediteransko raslinje koje okružuje nekadašnje vodenice, pašnjake i obrađena polja. Na ovom dijelu tok Krke postaje mirniji, a vizurom dominira Brljansko jezero, poznato i kao Ćorića jezero ili Bjelober. Jezero je nastalo izgradnjom brane koja ujezeruje tok u dužini od 1,3 kilometra, dok mu širina doseže 400 metara. Sam slap Brljan specifičan je po tome što u toplijem dijelu godine, zbog prirodnih procesa i ljudskih zahvata, ostaje bez vode.

Okolica vidikovca uređena je kao odmorište koje posjetiteljima omogućuje sagledavanje širine otvorenog prostora podno serpentina na bukovičkoj strani. Ambijent odiše poviješću i mirom, pružajući uvid u nekadašnju povezanost antičkih naselja i prirodnog okruženja. Danas je Brljan nezaobilazna točka za razumijevanje povijesnih komunikacija i transformacije riječnog krajolika kroz stoljeća.