Stoljećima nakon što je Šibenčanin Faust Vrančić u svom vizionarskom djelu Novi strojevi predstavio neka od najvećih svjetskih rješenja u mostogradnji, njegov je rodni kraj upravo mostom zadivio svijet. Naime, 1966. kada je sagrađen, Šibenski je most slovio kao svojevrsno arhitektonsko čudo – bio je prvi lučni most od armiranog betona građen metodom konzolnog lijevanja bez korištenja skele, raspona 246 metara i visine 30 metara iznad mora. Nakon uspjeha u Šibeniku, ova je metoda službeno prihvaćena na globalnoj razini kao revolucionarno rješenje za premošćivanje dubokih kanala, klanaca i plovnih putova gdje je nemoguće postaviti skele na dno.
Most je završni dio Jadranske magistrale kojom je ta legendarna prometnica, građena šezdesetih godina prošlog stoljeća, konačno mogla spojiti dvije obale Krke. Proglašena jednom od najljepših dužobalnih cesta na svijetu, Jadranska je magistrala zauvijek promijenila život na našoj obali – probijajući dalmatinski krš donijela je procvat modernog turizma. Prije nje obalna su mjesta bila poput otoka – povezana isključivo brodskim linijama, pa tako i dvije obale Krke. Od 1938. godine pa sve do otvorenja mosta, jedina veza između tih dviju strana bile su pinice – svojevrsni trajekti koji su neumorno plovili na liniji od šibenskog Doca do Martinske na suprotnoj strani zaljeva - i natrag, prevozeći vozila s tada nedovršene Magistrale, teret, mještane i kupače. Pinice su prestale voziti na dan svečanog otvorenja Šibenskog mosta, 27. srpnja 1966. godine.
Šibenski most ima i iznimno važno mjesto u modernoj povijesti grada. Tijekom Domovinskog rata, u dramatičnim zbivanjima poznatima kao Rujanski rat 1991. godine, upravo se na ovom mjestu vodila presudna bitka za obranu Šibenika. Agresorske snage JNA tenkovima su izbile na most s namjerom da presijeku Hrvatsku na dva dijela i uđu u grad. Zahvaljujući hrabrosti branitelja, most je uspješno obranjen, a Šibenik je spašen od okupacije. Iako je tom prilikom most pretrpio znatna oštećenja, nakon rata je u cijelosti obnovljen te danas ponosno stoji kao simbol otpora i zajedništva.
Danas je most nezaobilazno stajalište za putnike namjernike i turiste. S obiju strana mosta nalaze se uređena parkirališta i vidikovci koji nude neke od najljepših pogleda u Dalmaciji. S jedne strane puca pogled prema Kanalu sv. Josipa i Zatonu, a s druge na Šibenski zaljev i sam grad Šibenik s njegovim tvrđavama i katedralom. Pokraj mosta može se odsjesti u hotelu prikladnog imena Panorama, kušati svježe kamenice i pidoće s uzgajališta podno mosta u kušaonici Oyster22 te ih zaliti kapljicom šibenskog debita. Za one željne izazova i uzbuđenja tu je i mogućnost bungee skoka svakog srpnja i kolovoza s vrha mosta koji je jedna od najpopularnijih adrenalinskih točaka na jadranskoj obali.
Ako vam se ne žuri, zaustavite automobil i zastanite na mostu te udahnite svježi zrak koji prati Krku na putu prema moru. Izdaleka uživajte u pogledu na grad prije nego ga bolje upoznate, a usput možete i kušati okuse koji najavljuju sve ono lijepo što vas u Šibeniku tek čeka.
