Smještena na lijevoj obali rijeke Krke, na području Bogatića Miljevačkih, Oziđana pećina ponosno stoji na nadmorskoj visini od 220metara, visoko iznad strme litice kanjona. Njezin otvor, okrenut prema jugozapadu, pruža posjetiteljima spektakularan pogled na duboki riječni kanjon, gdje se rijeka Krka razlijeva u predivne slapiće poznate kao Ogrlice. Ova impresivna lokacija, posljednja postaja edukativne staze Stinice – Roški slap –Oziđana pećina, već stoljećima privlači pažnju, a svoj je naziv dobila po karakterističnom suhozidu na ulazu, koji svjedoči o drevnim ljudskim intervencijama.

‍

‍

Geološki gledano, Oziđana pećina predstavlja objekt srednje veličine i jednostavne morfologije. Njezin tunelasti oblik, oblikovan u naslagama konglomerata, s dva prirodna "dimnjaka" u stražnjem dijelu, čini je fascinantnim prirodnim fenomenom. No, njezina prava vrijednost leži u arheološkom bogatstvu koje se krije unutar njezinih zidina. Arheološka istraživanja otkrila su kontinuiranu ljudsku prisutnost od starijeg neolitika, oko 6000. godine prije Krista, pa sve do 1500. godine prije Krista, što Oziđanu pećinu svrstava među najvažnija prapovijesna nalazišta u regiji.

‍

‍

U središnjem dijelu pećine pronađeno je ognjište, vječni simbol doma i središta života prapovijesnih zajednica. Oko njega su se odvijale najvažnije dnevne aktivnosti, a njegova prisutnost svjedoči o dugotrajnom boravku ljudi. Posebno su značajni nalazi dva dječja kostura, pažljivo položena u raku u zgrčenom, fetalnom položaju, što ukazuje na kompleksne pogrebne rituale. Ovi neolitički ukopi predstavljaju rijetko svjedočanstvo duhovnog života u kamenom dobu na području Istočnog Jadrana. Smatra se da su takvi ukopi, unutar naselja, bili dio religijskog rituala usmjerenog na zaštitu zajednice i osiguravanje prosperiteta, povezujući se s "kultom mrtvih" i kultom plodnosti, ključnim za opstanak prapovijesnog čovjeka.

‍

‍

Osim ukopa, Oziđana pećina obiluje brojnim ulomcima keramičkih posuda, koji jasno ocrtavaju prisutnost svih neolitičkih kultura jadranskog prostora: impresso (oko 6000. – 4500. g. pr. Kr.), danilske (oko4500. – 3900. g. pr. Kr.) i hvarske kulture (oko 3900. – 3300. g. pr. Kr.).Kasniji nalazi uključuju i tragove eneolitika (oko 3500. – 2200. g. pr. Kr.) teranog (oko 2200. – 1600. g. pr. Kr.) i srednjeg brončanog doba (oko 1600. –1550. g. pr. Kr.). Među ostalim važnim otkrićima ističu se kremeni artefakti poput nožića, kameno oruđe poput ručnog žrvnja, kosti različitih životinja(ovce, jelena, divlje mačke) te ulomci ljuštura dagnje. Svi ovi nalazi zajedno pričaju priču o bogatom i raznolikom životu koji se odvijao u Oziđanoj pećini, čineći je neprocjenjivim izvorom znanja o našoj dalekoj prošlosti.