Između otvorenog mora i ostalih otoka Šibenskog arhipelaga, tik pred južni ulaz u Kornate, poput stamenog stražara smjestilo se – Žirje, otok koji je upravo zbog svog isturenog položaja od davnina bio ključna strateška točka. Tome svjedoče ostatci bizantskih utvrda iz 6. stoljeća: nikad dovršene Gustirne, iznad uvale Mala Stupica, koja je trebala kontrolirati unutrašnji plovni put između otoka šibenskog arhipelaga, te Gradine iznad Velike Stupice, u narodu poznate pod nazivom Teutine zidine, koja je nadzirala plovidbu na otvorenom moru. Šećući po Žirju ili vozeći se njime dobro razgranatom mrežom biciklističkih staza, osim ostataka ovih utvrda možete posjetiti i suvremenije vojne lokalitete od kojih najveću važnost imaju Zvizdulje – topnička bitnica koja je 1991. u Domovinskom ratu odigrala presudnu ulogu u obrani Šibenika.

Izoliranost, kao i dugogodišnja prisutnost vojske na Žirju, zaslužne su za očuvanje autentičnosti i karaktera otoka te njegovih prirodnih ljepota koje su drugdje često ugrožene turizmom. Osim netaknutom prirodom, Žirje se može podičiti i bogatim suhozidnim nasljeđem čiji je najistaknutiji primjer suhozidni kompleks Stari stan na predjelu Samograd koji je zaštićen kao kulturno dobro.

‍

‍

Otok površine 15 km² toliko je razveden da mu je obalna linija duga čak četrdesetak kilometara, a broji ni manje ni više nego 29 uvala. Bez obzira koji vjetar puše Žirje stoga uvijek pruža zaklon nautičarima, a na otoku postoji i nekoliko konoba koje služe tradicionalnu i svježu spizu koja na stol mahom dolazi iz jednog od najbogatijih ribolovnih područja na Jadranu – Žirajskog akvatorija.

Iako porijeklo imena otoka seže do antike, uvriježilo se mišljenje da je otok ime dobio po žiru, plodu hrasta crnike koji je nekad dominirao otočnom florom. Danas, osim mirisne mediteranske makije, na Žirju možete vidjeti polja, maslinike i vinograde, dok jedna voćka zauzima posebno mjesto – žirajska sliva – gotovo samorodna sorta zelene šljive koje je danas, nažalost, sve manje.

Raznolikost žirjanskog krajolika pruža različite mogućnosti za posjetitelje, bilo oni izletnici, nautičari, kupači ili biciklisti, a na otoku se skrilo i osam prirodnih špilja i jama. Mediteranski način života vidljiv je na svakom koraku, a svoj vrhunac doživljava ljeti kroz tradicionalnu manifestaciju Bodulska pripetavanja u sklopu koje se održavaju razna sportska natjecanja među kojima su najpopularnije balote, potezanje konopa i turnir u briškuli i trešeti – popularnim kartaškim igrama.

Glavna otočna luka je uvala Muna, u kojoj pristaje redovna brodska linija iz Šibenika, što otok kao nautičko odredište čini dostupnim i onima koji ne mogu doploviti jedrilicom ili motornim brodom. Kako na Žirju zbog njegove veličine i raspršenosti naselja, za razliku od ostalih otoka arhipelaga, prometuju automobili, otok je povezan i trajektnom linijom. A ako ste već proveli dio svog odmora na Žirju, preporučujemo da istom brodskom linijom otplovite i do obližnjeg Kaprija