Ako bismo Kornate promatrali odozgo, oni nalikuju na kamenu brojanicu bačenu na tamnoplavu svilu Jadrana, a suhozidi koji ih premrežuju – ukupne dužine od nevjerojatnih 330 kilometara unutar samog Parka –  svjedočanstvo su nadljudskog truda težaka koji su, kamen po kamen, ispisivali povijest opstanka na Kornatima. Osim suhozida, o životu na ovim pučinskim otocima, kao i o njihovoj strateškoj važnosti na Jadranu, svjedoče srednjovjekovna crkvica Gospe od Tarca i bizantska utvrda Tureta iz 6. stoljeća, kao i ostali tragovi burne prošlosti koji sežu sve do Ilira.

‍

‍

Razlog zbog kojeg su Kornati 1980. godine proglašeni nacionalnim parkom ne leži samo u njihovoj brojnosti, razvedenosti, surovoj ljepoti niti u dramatičnom kontrastu modrine mora i bjeline kamena, već i u činjenici da su ovi otoci jedinstven geomorfološki fenomen s nevjerojatnim bogatstvom morskog ekosustava. Zaštitni znak Kornata su krune – okomite litice koje na nekim otocima sežu do preko 80 metara iznad i do preko 90 metara ispod razine mora, a dom su rijetkim pticama poput sivog sokola i morskog vranca u svojim visinama, kao i koraljnim vrtovima u svojim dubinama. Iako na prvi pogled djeluju surovo i pusto, Kornati su puni života: u podmorju živi preko 850 vrsta organizama, a u plovidbi ovim arhipelagom često se može susresti dobrog dupina i glavatu želvu.

‍

‍

Na Kornatima nema stalnih naselja u klasičnom smislu, ali život pulsira kroz ljetne stanove Murterina koji generacijama održavaju svoje posjede, pretvarajući škrte uvale u gastronomske i nautičke oaze. Na otocima gdje nema tekuće vode ni stalne struje, kulinarstvo se svelo na ono najbitnije – vrhunsku namirnicu. Gastronomija Kornata temelji se na svježoj ribi i plodovima mora te janjetini. Zbog ispaše na škrtom tlu bogatom posolicom i ljekovitim biljem poput kadulje, meso kornatskih ovaca ima specifičan, prirodno začinjen okus i smatra se jednim od najcjenjenijih u Hrvatskoj. U kornatskim konobama jede se najfriškija moguća riba prelivena maslinovim uljem iz maslinika koje su generacije Murterina podizale u kršu – na području Nacionalnog parka nalazi oko 18 000 stabala maslina. U skrivenim uvalama kriju se neki od najboljih ribljih restorana na Jadranu, gdje se spajaju robinzonski ugođaj i vrhunska usluga.

‍

‍

Iz Šibenika je na Kornate moguće otploviti u sklopu organiziranog cjelodnevnog izleta brodom, ali i unajmiti manji brod ili jedrilicu za intimniji doživljaj arhipelaga. Za boravak na području Nacionalnog parka Kornati potrebno je imati valjanu ulaznicu koja se može kupiti prije ulaska u Park, kao i po dolasku, s tim da je povoljnija unaprijed kupljena ulaznica. Informacije o cijenama ulaznica i ostalim detaljima preporučujemo provjeriti na službenim mrežnim stranicama Nacionalnog parka Kornati. Posjet Kornatima koji su, kao i obližnji Šibenski arhipelag, obasjani suncem 2 700 sati godišnje, idealan su odmak od šetnji po tijesnima kalama i tvrđavama Šibenika, a kad ste već u destinaciji, predlažemo vam da ostanete malo duže i posjetite drugi ponos šibenskog kraja – Nacionalni park Krka.