
Arheološko nalazište Danilo, smješteno u plodnom Danilskom polju, oko 15 kilometara istočno od Šibenika, predstavlja iznimno važan prozor u prošlost istočne obale Jadrana. Njegova povijest obuhvaća nekoliko tisućljeća, od mlađeg kamenog doba do srednjeg vijeka, čineći ga ključnim lokalitetom za razumijevanje razvoja ljudskog društva na ovim prostorima.
Danilska kultura: Neolitička inovacija
Najstariji slojevi Danila svjedoče o postojanju Danilske kulture, koja datira iz razdoblja između 5300. i 4900. godine prije Krista. Ova neolitička kultura, nazvana po samom nalazištu, poznata je po iznimno kvalitetnim i ukrašenim keramičkim posudama. Među najprepoznatljivijim nalazima su ritoni – keramičke posude čudnovatih oblika, često na četiri noge, koje su imale važnu ulogu u svakodnevnom i ritualnom životu zajednice.. Pretpostavlja se da su ritoni mogli biti povezani s konzumacijom mliječnih proizvoda, uključujući sir i mlijeko, ali i s ceremonijalnim praksama, pružajući vrijedan uvid u kulturne i duhovne aspekte danilske zajednice.

Priča o najstarijem siru na svijetu
Jedno od najrevolucionarnijih otkrića vezanih uz Danilo je dokaz o proizvodnji sira prije više od 7.000 godina. Analizom keramičkih fragmenata pronađenih na lokalitetima Danilo i Pokrovnik, identificirana je revolucionarna tehnologija prehrane. Fragmenti posuda s karakterističnim poroznim dizajnom korišteni su kao cjedila za odvajanje sirutke od skuta, što je omogućilo proizvodnju sira. Ovo otkriće, potvrđeno međunarodnim istraživanjima, svrstava Danilo među ključne lokalitete za razumijevanje povijesti prehrane i civilizacije, jer je proizvodnja sira omogućila dugotrajnije i transportabilnije prehrambene proizvode, osiguravajući prehrambenu stabilnost tadašnjim populacijama.
Municipium Riditarum: Rimski grad u zaleđu
Nakon neolitičkog razdoblja, područje Danila naseljavali su Delmati, odnosno zajednica Riditi, po kojima je antički grad i dobio ime. Dolaskom Rimljana, sedamdesetih godina 1. stoljeća, na mjestu današnjeg Danila osnovan je Municipium Riditarum, važan rimski grad u zaleđu Šibenika i Skradina. Istraživanja su pokazala da se ispod današnjeg groblja i crkve sv. Danijela nalaze ostaci monumentalne rimske arhitekture, uključujući hram, forum (središnji trg) i terme (javno kupalište) s podnim grijanjem. Pronađeni su i brojni epigrafski kameni spomenici s delmatskim imenima, što svjedoči o autohtonom podrijetlu stanovništva i njihovoj integraciji u rimski sustav.

Kontinuirana istraživanja i budućnost
Arheološka istraživanja na Danilu započela su 1951. godine i traju, s kraćim prekidima, sve do danas. Zahvaljujući suvremenim tehnologijama, poput georadara i spektralnih analiza dronovima, danas je lakše razumjeti način života u nekadašnjem rimskom gradu. Dio lokaliteta u vlasništvu je Muzeja grada Šibenika, gdje je arhitektura iz 1. stoljeća konzervirana i vidljiva. U planu je i izgradnja posjetiteljskog centra koji bi služio za prezentaciju arheološke građe te kao prostor za kulturne i obrazovne sadržaje, dodatno obogaćujući turističku ponudu šibenskog kraja i promičući bogatu povijesnu baštinu Danila