Živa sedrena fontana predstavlja rijedak prirodni fenomen koji se može vidjeti u samom središtu Šibenika. Kada je prostor nekadašnjeg groblja ispred crkve Gospe van Grada 1920-ih godina preuređivan u park, iz Skradinskog buka donesen je komad sedre i postavljen u središte fontane.

Sedra je stijena koja nastaje taloženjem kalcijeva karbonata otopljenog u vodi. U fontani se i danas nastavlja stvarati zahvaljujući složenim fizičkim, kemijskim i biološkim procesima. Na njezin rast utječu čista voda, alge, bakterije i vodene mahovine, a upravo je mogućnost rasta sedre pokazatelj posebno čistih i specifičnih prirodnih uvjeta.

S vremenom je fontana postala i stanište slatkovodnih riba te crvenouhih i žutouhih kornjača. Tako je ovaj neobični kutak Šibenika istodobno prirodna atrakcija, mali urbani ekosustav i podsjetnik na povezanost grada s prirodom Nacionalnog parka Krka.

Živa sedrena fontana idealno je mjesto za kratki predah tijekom obilaska Šibenika i prilika da se u povijesnoj jezgri upozna fenomen koji je rijedak čak i u svjetskim razmjerima.