Nematerijalna baština šibenskog kraja ne stoji u vitrinama, živi se. Od nijemog kola koje se izvodi bez glazbene pratnje do klapskog pjevanja koje već gotovo tri desetljeća puni Maluložu, baština se prenosi s koljena na koljeno, kroz ruke, glas i vještinu onih koji je čuvaju.

‍

‍

‍

Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore

‍

Jedinstven je i tradicionalan ples, izvodi se bez glazbene pratnje u skupini- kolu ili u parovima. U nekim mjestima izvodi se uz pomoć tradicijskih instrumenata poput diple i mjehe ili uz pratnju posebnog načina pjevanja u malim skupinama- ganga, rera i vojkavica. Izvedba kola može se razlikovati os sela do sela, u nekim mjestima prakticira se spontaniji način izvođenja figura i koraka, dok je u nekim mjestima izvedba strukturirana i oblikovana u scensku koreografiju. Danas se kolo izvodi na raznim sajmovima, svadbama i folklornim smotrama. Vrijednost nijemog kola je prepoznata, te 2011. godine postaje dio UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine. Svake godine u travnju ili svibnju održava se smotra folklora Šibensko-kninske županije, gdje možete vidjeti tradicionalne plesove, pjevanje i narodne nošnje svakog od mjesta u županiji. Održava se s ciljem očuvanja tradicijske kulture i običaja Šibenika i šibenskog kraja. Ako želite naučiti više o kulturi i običajima šibenskog kraja i okolice, pridružite nam se.

‍

‍

Klapsko pjevanje

‍

Tradicionalno homofono pjevanje, prisutni su isključivo muški vokali. Broj vokala nije strogo definiran, ali se skupine uglavnom sastoje od pet do devet vokala. Tema klapskih pjesama obično je o ljuavi, a često opjevava ljepotu Dalmacije. Danas se klape mogu grupirati u 3 modela: Pučka klapa, Festivalska klapa i moderna klapa.
Pučka klapa najstariji je klapski model, karakterizira ga spontana izvedba i dijeljena ljubav prema pjevanju, te njegovanju same tradicije klapskog pjevanja. Šibenik svake godine ugošćuje klape šibenskog kraja na malu ljetnu pozornicu na adresi "Trg Ivana Pavla ll" ili popularno poznato pod nazivom "Mala loža". Festival zadnjih 27 godina njeguje tradiciju klapskih pjesama, veliča šibenske pjesnike i izvođače. Program se održava od početka srpanja do kraja rujna. Pozornica je na otvorenom, ulaz je besplatan, svi ljubitelji tradicijskog klapskog pjevanja i ugodne glazbene atmosfere su pozvani.

‍

‍

Umijeće sokolarenja

‍

Umijeće sokolarenja je tradicionalna djelatnost koja uključuje treniranje i brigu o pticama grabljivicama. Treniranjem se ptice uče na lov u svom prirodnom okruženju, lov na sitnu divljač zečeve i fazane. Ptice je potrebno socijalizirati, kako bi se navikle na ljude, kretanju u skupinama i na lov zajedno s lovačkim psima. Zbog štetnog djelovanja pesticida, degradacije i uništenja prirodnog staništa, dolazi do smanjenja njihove populacije. Sokolari kontroliranim uzgojem doprinose njihovom opstanku. Jedini centar u Hrvatskoj koji se bavi sokolarenjem i rehabilitacijom ptica grabljivica je Sokolarski centar u Dubravi. Dubrava je malo mjesto nedaleko od Šibenika udaljeno svega 15 minuta. U centru se možete upoznati s ptica te odslušati edukativno predavanje o važnosti ptica grabljivica u našem ekosustavu. Centar je za individualne posjete otvoren vikendom, za veće grupe potrebno se najaviti.

‍

‍

Umijeće suhozidne gradnje

‍

Umijeće suhozidne gradnje tradicionalna je vještina izrade konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala. Suhozid nastaje slaganjem, lomljenog djelomično obrađen ili ne obrađen kamena. Prilikom zidanja, potrebno je odabrati kamen koji se savršeno slaže uz susjedni kako bi se održala stabilnost konstrukcije. Tehnikom suhe gradnje, gradili su se potporni zidovi, obrambeni zidovi, putevi, razne ograde, bunje i sl. Tradicija suhozidne gradnje prenosi se s koljena na koljeno. Danas se manje prakticira, zbog dostupnosti drugih materijala i građevinskih rješenja. Suhozid na otoku Prviću podosta je zastupljen. Ono što otok čini posebnim su "bunje" i "gradine", kučice od koncentrično složenih kamenih blokova, nekad su se koristile za sklonište od vremenskih nepogoda ili za stanovanje. Do danas su očuvane, te ih možete opaziti slobodnom šetnjom po poljima otoka Prvića.

‍

‍

Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa

‍

Mediteranska prehrana postala je dio UNESCO nematerijalne baštine 2013. godine. Osim tradicionalnih jela mediteranskog područja, način života kojim se prirodni resursi koriste u skladu s ritmom prirode, je jedan od ključnih faktora života na Jadranu. Mediteranska prehrana može se razlikovati od mjesta do mjesta, te se može podijeliti na ribarsku, težačku i kombinaciju obje (što je slučaj na otocima). Jedno od tradicionalnih jela koje je uvršteno na UNESCO popis je Soparnik. Soparnik je specijalitet od blitve, domaćeg ulja, češnjaka i vučenog tijesta. Tradicionalno se peče na kominu ispod žara, danas je sastavni dio svakog stola na slavljima i feštama. Osim bogate povijesti, otok Zlarin nudi razna tradicionalna jela, riblja jela pripremljena s ribom ulovljenom na otoku i sezonskim povrćem.

‍